GORAN TRBULJAK: T u Noći muzeja

Goran Trbuljak, GAA, 30. I. – 1. III. 2015. / autor izložbe i postava Božidar Pejković. – 26 izložaka (24 c-b fotografije + 1 redimejd + 1 eksperimentalni film)

 

10. noć muzeja  MHZ – Galerija Antuna Augustinčića – 30. I. 2015.

 

18.00 – 22.00     T u Noći muzeja – likovno-filmska društvena večer

18.00 – 22.00     T/IZLOŽBA

Trbuljak, Goran – otvorenje izložbe

Skice za skulpturu Mramor, kamen i željezo, 1993. – 2011., kontakt kopije negativa 18 x 24 cm

Skica za spomenik T, 2011., redimejd, kamera BOLEX H16 SBM, vis. 41,5 cm                             

Skice za skulpturu Star i ćelav u galeriji, 2005., kontakt kopije negativa 18 x 24 cm

3+3=7, eksperimentalni film, 2014., 7', produkcija „3D2D Animatori“

19.00 – 20.00     T/PROJEKCIJA

Trbuljak, Goran – animirani filmovi u produkciji Zagreb filma

SVAKI JE DAN ZA SEBE,SVI ZAJEDNO NIKAD, 2002., režija, scenarij
Posebno priznanje za najbolju animaciju, FIKE-Fest. Internac. De curtas metragend de Evora, Portugal 2002.
Glavna nagrada u kategoriji videa i reklama, EKOTOPFILM, Bratislava, Slovačka 2002.
Posebno priznanje, 14.International FanoFilm Festival, Bellochi, Italija 2002.

DUPLEX, 2004., režija, scenarij
OKTAVIJAN za animirani film, 14. DHF 2005.
GRAND PRIX Dan Hrvatske Animacije 2005. (ASIFA) 2005.

PLAKATKINO, 2008., režija, scenarij

REVIZIJA, 2009., režija, scenarij, animator

HELIXBAUHAUS, 2010., režija, scenarij

POW'S POV, 2011., režija, scenarij                     

20.00 – 22.00     T/DRUŽENJE

Tematsko druženje – otkrivanje postojećeg – potaknuto Teslinim genijem.

lg-lg-lg     GAA u suradnji s ArTresor nakladom i Kulturnim centrom Klanjec.

 
Goran Trbuljak treći put nastupa u Klanjcu. Prvi put smo Trbuljaka predstavili u našem Salonu 1999. godine „krnjom retrospektivom“ – Aj, NRK! – A vi, Tkeps Orter?, kojom smo iz njegova opusa izdvojili radove koji se opiru o medij kiparstva, sukladno našim profesionalnim interesima. Drugi put smo posegnuli za Trbuljakom 2008. godine, koristeći pedagoško-edukativne potencijale njegova Javnog sata umjetnosti i uobličili izložbu-radionicu Original(n)i koncept – KopirajT, čime smo primjereno odgovorili temi 13. muzejske edukativne akcije Original i temi simpozija Original u skulpturi, koje smo te godine organizirali. Ovoga se puta obraćamo Trbuljaku u htijenju da uz njegovu pomoć pridonesemo demistifikaciji i boljem razumijevanju konceptualne, pa i svekolike umjetnosti.
Povezavši zbir fotografskih Skica za skulpturu..., dominirajući redimejd Skica za spomenik T i eksperimentalni film 3+3=7 u izložbeni niz, trostruko ekspliciramo umjetnički postupak, naglašavamo njegovu jednostavnost i jasnoću, ali i britkost i briljantnost umjetničkog genija, čime navodimo potrebe za tumačenjem i objašnjenjem da se dokinu u razumijevanju.
Slučaj je htio da ovu Trbuljakovu izložbu otvaramo u Noći muzeja posvećenoj Nikoli Tesli. Slučajno je da prezimena obojice započinju istim inicijalom. Ali nije slučajno da nas obojica pozivaju na pažljivo promatranje svijeta oko nas. Zato, poslušajmo ih te dopustimo da genij umjetnika i genij znanstvenika potaknu naš genij čovjeka. Motrimo i – otkrivajmo postojeće. (bp)

Goran Trbuljak rođen je 21. 4. 1948. u Varaždinu. Maturirao je 1968. na Odsjeku fotografije škole za primijenjenu umjetnost u Zagrebu. Diplomirao je 1972. na Odsjeku grafike Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom 1973. i 1974. boravi u Parizu gdje kao stipendist francuske vlade studira slikarstvo na Ecole Nationale des Beaux Arts, a 1979. u New Yorku. Godine 1980. završio je studij na Odsjeku filmskog snimanja Akademije za kazališnu i filmsku umjetnost u Zagrebu, gdje i predaje od 1988. do danas. Snimio je dvadesetak igranih filmova, a bavi se i videom, fotografijom i grafičkim oblikovanjem.

Umjetničko djelovanje započinje u vrijeme prodora antislikarskih struja i konceptualizma odnosno nove umjetničke prakse krajem 60-ih godina, a nastavlja ga nepromijenjenom snagom u postkonceptualnoj umjetnosti od kraja 70-ih nadalje. Njegov je rad dosljedno obilježen preispitivanjem vlastita umjetničkog ponašanja, umjetnikova identiteta i odnosa umjetnik-društvo, bez obzira radi li se o umjetničkim akcijama (akcije grupe Penzioner Tihomir Simći}, 1969; Marine, 1970; Nedjeljno slikarstvo, 1974.), izložbama/radovima-jezičnim formulacijama (Ne želim pokazati ništa novo i originalno, 1971; činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano, 1973; Ovom izložbom održavam kontinuitet u svom radu, 1979; Retrospektiva, 1981; Star i ćelav traži... galeriju, 1994.), autorskim publikacijama (Artiste anonyme ..., 1976; Zapisi jednog umjetnika i Neobjavljene stranice iz zapisa jednog umjetnika, 1978;), procesualnoj umjetnosti (Javni sat umjetnosti, 1971.), ili umjetničkim predmetima (Zaostali radovi, 1990; Ograničeni radovi, 1994.).

Samostalno je izlagao gotovo 40 puta, a sudjelovao je na barem dvostruko više skupnih izložaba.