Autor:Antun Augustinčić Suradnik Frano Kršinić

Naslov:Fragment Spomenika žrtvama fašizma u Addis Abebi Prelja

Kataloški broj:GA-217


Datacija:1955. g.

Materijali i tehnike:gips

Vrsta:fragment spomenika

Zbirka:Zbirka Galerije Antuna Augustinčića

Mjere:v=210 cm


Opis:

Ugaona figura spomenika žrtvama fašizma u Addis Abebi.


Tema:

SPOMENIK ŽRTVAMA FAŠIZMA, Addis Abeba, 1955. PRELJA / SPOMENIK ŽRTVAMA FAŠIZMA, Addis Abeba, 1955. Krajem srpnja 1954., etiopski car Haile Selassie posjetio je Jugoslaviju i predsjednika Josipa Broza Tita. Tom se prilikom pojavila ideja o postavljanju spomenika u Etiopiji koji bi komemorirao žrtve talijanske fašističke okupacije. Naime, dugogodišnje posezanje Italije za Etiopijom, rezultiralo je 1935. godine okupacijom i terorom koji su izvršile talijanske trupe pod zapovjedništvom maršala Grazziania. Iz osvete zbog pokušaja atentata na njega u veljači 1937. godine, u trodnevnom su masakru pobijene tisuće stanovnika Addis Abebe. Kao autor spomenika predložen je Antun Augustinčić koji je ponudu prihvatio uzevši za suradnika Frana Kršinića. Krajem prosinca 1954. Augustinčić i Kršinić otputovali su u Etiopiju da odaberu izgled i mjesto za spomenik. Na osnovi vlastitih iskustava u gradnji spomenika i prikupljenih lokalnih povijesnih, etničkih i urbanih elemenata radili su skice i proračune. Odlučili su se za obelisk kao dominantan gradbeni element, referirajući se na granitni, 24 metra visoki antički monolit iz Axuma, jedan od simbola etiopskog identiteta. (slike 1, 2, 3, 4) Izradili su tri modela od improviziranog materijala i predložili caru na uvid. (slika 5) On je izabrao varijantu s obeliskom, te zadovoljan skicom, predložio još nekoliko spomenika u raznim gradovima. Tako su Augustinčić i Kršinić putovali u nekoliko etiopskih gradova, gledajući i bilježeći urbane situacije, te arhitektonske i folklorne detalje koje bi mogli upotrijebiti. Vrativši se u Zagreb, krajem zime 1955. odredili su konačan oblik spomenika: trostrani obelisk visine 26 metara, s 4 metra širokim stranicama pri dnu, na sredini širokog kružnog platoa koji se sa šest stepenica - prekinutih s tri radijalno postavljena kubusa - spušta na okolno zemljište. Na obelisku, jedan iznad drugog, dva reljefa teku na sve tri strane obeliska. Iznad njih, na bridu stoji carski simbol: figura judejskog lava. (slike 6 i 7) Reljefi u gotovo punom plasticitetu, visine oko 2,5 m, prikazuju događaje od 1935. do 1937. godine. Donji reljef započinje prikazom mirnog života i cara koji djeci dijeli knjige; nastavlja se napadom talijanske vojske (slika 8), a završava scenom u kojoj car pred dvorom objavljuje mobilizaciju lokalnim poglavicama-rasovima i vojsci. (slika 9) Te prizore povezuju tri ugaone figure; čuvar sa štitom, vojnik na straži i prelja, koja je kao izdvojena figura izložena u Galeriji. Gornji reljefi na obelisku prikazuju scene masakra koji su provele talijanske fašističke trupe (takozvani crnokošuljaši) nad stanovništvom Addis Abebe: pokolj djece, vezanje za kamion i strijeljanje. (slika 10) Kao ugaone figure ovdje su prikazani obješeni ljudi, čovjek lancem vezanih ruku i žena koja drži glavu muškarca na pladnju (Judita). (slike 11 i 12) Takav ikonografski program, sastavljen od povijesnih događaja i kršćanskih prizora, određivan je još za boravka Augustin