Autor:Antun Augustinčić

Naslov:Reljef sa Spomenika palim Nišlijama Ulazak kralja Petra i Aleksandra u Niš

Kataloški broj:GA-213


Datacija:1937. g.

Materijali i tehnike:gips

Vrsta:skulptura reljef

Zbirka:Zbirka Galerije Antuna Augustinčića

Mjere:76 x 158 cm


Opis:

Reljef tematizira 1918. godinu i pobjedonosni ulazak kraljeva Aleksandra i njegova oca Petra u Niš po završetku Prvog svjetskog rata. Na lijevoj strani Aleksandar i Petar na konjima susreću se sa stanovnicima Niša (na desnoj strani reljefa) od kojih su prva četiri lika pješaci, a iza njih konjanici.


Tema:

Spomenik palim Nišlijama Ideja o podizanju spomenika posvećenog osloboditeljima Niša od Turaka, javila se u Nišu još prije Prvog svjetskog rata, no zbog izbijanja balkanskih ratova, kamen temeljac položen je tek 1924. godine. Realizacija je započela 1932. raspisivanjem jugoslavenskog natječaja kojime su tip i tema spomenika bili točno određeni. Žiri je 1934. dodijelio tri nagrade: prvu nagradu Antunu Augustinčiću, drugu Risti Stijoviću, a treću Sretenu Stojanoviću. Zbog otežane nabave bronce, izvedba se neplanirano otegnula, pa je spomenik svečano otvoren 28. lipnja 1937. godine, povodom šezdesete obljetnice oslobođenja Niša, na Trgu oslobođenja gdje se i danas nalazi. (slika 1) U vrijeme nastanka slovio je za najveći i najljepši spomenik u Jugoslaviji i prvi realistični spomenik na Balkanu. Spomenik, ukupne visine 11 metara, sastoji se od postamenta sa reljefima i konjaničkom figurom na vrhu, gdje je Stevan Sinđelić simbolično prikazan kao Glasnik pobjede; usmjeren je ka jugu, odnosno u grad dolazi sa sjevera, iz slobodnog dijela Srbije. (slike 2, 3, 4) Postament od jablaničkog granita izveden je iz dva dijela: donji dio je polegnuti kubus sa po jednim plitkim brončanim reljefom na svakoj od četiri stranice, a gornji dio je uspravljeni kubus sa brončanim figurama u prirodnoj veličini. Figure u scenama borbi tvore friz koji u neprekidnom nizu teče uokolo postamenta. I donji i gornji reljefi ilustriraju ključne događaje u povijesti Niša: Prvi srpski ustanak 1874. godine (slika 5), Drugi srpski ustanak i oslobođenje Niša od Turaka 1877. godine (slika 6), previranja na prijestolju 1915. godine (slika 7) te okončanje I. svjetskog rata i oslobođenje Niša 1918. godine (slika 8). Dok su četiri donja reljefa strogo kadrirana, figure gornjeg reljefnog friza isprepletene su u silovitom pokretu, oslobađaju se pozadine i dosežu puni plasticitet. Međusobno su povezane tijekom radnje koja teče kronološki s lijeva nadesno prikazujući scene iz niške povijesti: od Kole Rašića i njegovog poziva na ustanak protiv Turaka, preko Stevana Sinđelića i borbe koju je vodio protiv Turaka na Čegru 1809. godine (slika 9), do borbe i pobjede srpsko-francuske vojske protiv Austro-Ugarske Monarhije