Autor:Antun Augustinčić

Naslov:Portret rasa Makonnena

Kataloški broj:GA-113


Datacija:1959. g.

Materijali i tehnike:gips

Vrsta:skulptura portret

Zbirka:Zbirka Galerije Antuna Augustinčića

Mjere:v=68 cm


Opis:

Ras Makonnen sa vladarskom tijarom na glavi. Kruti ovratnik uniforme.


Tema:

SPOMENIK RASU MAKONNENU, 1959., Vojna Akademija Haile Selassie I, Harrar (Etiopija) „Pozvan od Ministarstva javnih radova i saobraćaja Carevine Etiopije / Imperial Ethiopian Government, Ministry of Public Works and Communications – Addis Ababa / izradio sam i odlio u bronci konjanički spomenik Rasa Makonena za Harrar u Etiopiji, visine 3,90 m…“ piše Antun Augustinčić 11. studenog 1959. godine u svojoj molbi za izdavanje carinske dozvole za izvoz. Također navodi da je spomenik izradio u suradnji s Franom Kršinićem te da ga je radio od 1957. do 1959., a po narudžbi Njegovog Veličanstva Cara Haile Selassia. Ras (na etiopskom jeziku: knez) Makonnen (slike 1 i 2) bio je etiopski vojskovođa koji se proslavio tijekom Prvog etiopsko – talijanskog rata kada je u bitki kod Aduwe 1. ožujka 1896., potpuno porazio talijansku vojsku pod komandom generala Baratierija. Ras Makonnen bio je otac rasa Tafarija Makonnena, cara pod imenom Haile Selassie. Upravo je car Haile Selassie, tijekom posjeta Jugoslaviji i Josipu Brozu Titu 1954. godine, došao na ideju o podizanju spomenika u Etiopiji. Spomenik rasu Makonnenu zadnji je od tri spomenika koja su u Etiopiji zajedno izveli Antun Augustinčić i Frano Kršinić. Odlučeno je da spomenik bude konjanički i da se postavi u starom etiopskom gradu Hararu, kojega su i ras Makonnen i Haile Selasie bili guverneri. Nakon višemjesečnog pregovaranja o izgledu spomenika Augustinčić i Kršinić su napravili dva modela i poslali ih na uvid u Addis Abebu. (slika 3 i 4) Etiopljanima je bilo prilično važno da konjanička figura bude impozantan realističan prikaz „ne mladog ratnika, već zrelog čovjeka mira i filozofa“, a da dijelovi opreme konjanika i konja budu etnografski prepoznatljivi. U popisu primjedaba, uz nekoliko crteža detalja, izneseni su zahtjevi za promjenu izgleda dijelova konja i konjanika te nagibu tla. Po pismenim uputama i slikama, sabirući iskustva prethodnih konjaničkih spomenika (detalji konja su rađeni po somborskom iz 1940.), Augustinčić i Kršinić su izveli dostojanstven lik Makonnena u svečanoj ratnoj odori s krunom poglavice, kopljem u desnoj i štitom u lijevoj ruci, na snažnom konju koji se gordo penje uz blagu strminu. (slike 5 i 6) Izrada figure započela je krajem rujna, te je privedena kraju tijekom studenog uz pomoć Vladimira Herljevića. Kako je konačan izgled trebao odobriti najčuveniji etiopski slikar Afewerk Teklé, čekalo se na njegov dolazak početkom 1959. godine. Konačno, nakon mnogih korektura izvedenih po pismenim i usmenim zahtjevima etiopskih predstavnika (slika 7), kip je predan na lijevanje krajem siječnja. Odliven u bronci (slika 8), otpremljen je iz Zagreba u pratnji arhitekta Ante Lozice i direktora ljevaonice Josipa Kroflina, te je sredinom lipnja bio u Hararu, gdje je postavljen ispred Vojne akademije (slika 9 i 10). Etiopski umjetnik Afewerk Tekle danas grubo iskrivljava povijesne činjenice: na svojim internetskim stranicama lažno svojata autorstvo spomenika, te